Bosna i Hercegovina mogla bi se približiti Evropskoj uniji i prije punopravnog članstva, ali nove vlasti morat će se suočiti s godinama kašnjenja i neispunjenih obaveza.
Nova vlast morat će odmah po preuzimanju mandata početi raditi kako bi Bosna i Hercegovina sustigla zaostale obaveze i ostvarila konkretniji napredak na evropskom putu, kaže profesorica Lejla Ramić-Mesihović.
Evropski put Bosne i Hercegovine i dalje je u zastoju.
Evropska komisija usvojila je nove političke smjernice i mjere usmjerene na pripremu Evropske unije za buduća proširenja. Jedna od glavnih ideja jeste postepena integracija, koja bi zemljama kandidatkinjama omogućila da se uključe u dijelove jedinstvenog tržišta EU i učestvuju u odabranim politikama Unije i prije punopravnog članstva.
Među oblastima koje se spominju su energetika, saobraćaj, digitalna politika i odbrana. Komisija također predlaže snažnije zaštitne mehanizme u budućim sporazumima o pristupanju. Zemlje koje nazaduju u oblasti vladavine prava ili temeljnih vrijednosti EU mogle bi se suočiti sa smanjenjem finansiranja ili ograničavanjem određenih prava.
Za Bosnu i Hercegovinu trenutak je posebno važan. Paket proširenja za 2026. godinu trebao bi Crnoj Gori, Albaniji, Moldaviji i Ukrajini donijeti mape puta i okvirne rokove za pristupanje EU. Bosna i Hercegovina, međutim, i dalje ostaje izvan te grupe nakon godina političkih sporova, blokada i zastoja.
Novi pristup zato predstavlja i priliku i izazov. EU traži načine da zemlje kandidatkinje ranije približi Uniji, ali će Bosna i Hercegovina i dalje morati provesti potrebne reforme kako bi mogla iskoristiti ponuđene mogućnosti.
Praktičniji pristup
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina, kaže da je značaj dokumenta Evropske komisije u tome što pokazuje kako EU može nastaviti funkcionisati i širiti se bez komplikovanih izmjena svojih temeljnih ugovora.
Dokument se bavi pitanjima koja sežu od ekonomske i finansijske stabilnosti do vladavine prava i evropskih vrijednosti.
Sljedeći korak, kaže Ćerimagić, jeste da države članice EU razmotre prijedloge i odluče koje su spremne podržati.
Prof. dr. Lejla Ramić-Mesihović, stručnjakinja za međunarodne odnose i šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu, smatra da dokument također omogućava jasnije razlikovanje onoga što treba učiniti Brisel od onoga za šta su odgovorne zemlje kandidatkinje.
To bi omogućilo da se rad vlada i institucija procjenjuje na osnovu konkretnih rezultata, umjesto da se stalno slušaju obećanja o „evropskom putu“ zemlje.
„Za Bosnu i Hercegovinu ovo treba tumačiti kao izraz podrške i usmjerenja, ali ne i kao ublažavanje uslova“, kaže Ramić-Mesihović.
Komisija razmatra lakše donošenje odluka u pojedinim dijelovima procesa proširenja, uključujući mogućnost korištenja kvalifikovane većine umjesto jednoglasnosti prilikom otvaranja pregovaračkih klastera. Također predlaže snažniju integraciju zemalja kandidatkinja u oblasti poput energetike, saobraćaja, digitalne politike i odbrane.
Šta bi BiH mogla dobiti?
Za Bosnu i Hercegovinu postepena integracija mogla bi značiti ostvarivanje konkretnih koristi i prije punopravnog članstva u EU.
Bolji pristup jedinstvenom tržištu, evropskim fondovima i inicijativama EU mogao bi otvoriti nove ekonomske mogućnosti, ali i stvoriti snažniji podsticaj za provođenje reformi koje godinama kasne.
Istovremeno, takav pristup mogao bi smanjiti zavisnost procesa od pojedinačnih proceduralnih blokada.
Međutim, novi pristup ne znači da Bosna i Hercegovina može izbjeći reforme koje se od nje traže.
„Nijedna od ovih promjena ne može zamijeniti reforme koje Bosna i Hercegovina mora sama provesti“, kaže Ramić-Mesihović.
Ona smatra da upravo u tome leži korisnost novog pristupa. Umjesto da se o evropskim integracijama govori samo iz političke perspektive, postaje moguće jasno vidjeti koje su obaveze ispunjene, koje nisu i šta zemlja dobija zauzvrat za ostvareni napredak.
Bosna i Hercegovina već je pokazala da konkretne reforme mogu donijeti konkretne rezultate. Ramić-Mesihović navodi primjer vizne liberalizacije, ostvarene prije približno 15 godina.
Njena poruka novim vlastima je jasna: posao mora početi odmah.
„Nova vlast treba odmah po preuzimanju mandata početi raditi kako bi barem djelomično sustigla dugogodišnje obaveze i uhvatila korak s procesom EU integracija“, kaže ona.
I EU ima svoju ulogu
Ćerimagić smatra da je naredni važan korak da države članice EU odobre mape puta za Crnu Goru i Albaniju, koje bi trebale biti objavljene kasnije ovog mjeseca.
Za Bosnu i Hercegovinu napredak njenih susjeda poslao bi važnu poruku da je članstvo u EU realan cilj za zemlje Zapadnog Balkana.
Istovremeno, Ćerimagić smatra da Brisel mora kandidatima ponuditi paket koji donosi konkretne koristi tokom samog procesa integracije.
„Budući da je Bosna i Hercegovina tek na početku procesa, bilo bi korisno da EU usaglasi konkretan, kvalitetan i privlačan paket postepene integracije“, kaže Ćerimagić.
Takav paket mogao bi uključivati veće učešće na jedinstvenom tržištu EU, veći pristup evropskim fondovima i uključivanje u nove inicijative, uključujući saradnju u oblasti odbrane i proizvodnje naoružanja.
Za Bosnu i Hercegovinu to bi proces evropskih integracija moglo učiniti mnogo konkretnijim. Umjesto da godinama čeka na punopravno članstvo, zemlja bi ranije mogla početi osjećati dio ekonomskih i političkih koristi bliže integracije s EU.
Ipak, prilika će postati stvarnost samo ako obje strane naprave potrebne korake. EU bi trebala ponuditi vjerodostojan put s konkretnim koristima, dok bi nove vlasti u Bosni i Hercegovini konačno morale provesti reforme koje kasne godinama.
„Na taj način EU bi počela vraćati svoju vjerodostojnost i pokazala da je pouzdan partner uz kojeg Bosna i Hercegovina može napraviti promjene nabolje“, kaže Ćerimagić.
