Nerazjašnjene Blokade i Energetski Izazovi: Mia Karamehić-Abazović o Sudbini Željezare Zenica
Mia Karamehić-Abazović, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gostovala je u emisiji “Dan uživo”. U toku opsežnog intervjua, bavila se brojnim ključnim pitanjima, uključujući blokade u Domu naroda, energetsku budućnost BiH, situaciju oko Željezare Zenica, te opstrukcije u Fiskalnom vijeću i Upravi za indirektno oporezivanje (UIO BiH).
Izazovi u Domu naroda i Pitanje Akciza
Razgovarajući o zakazanoj sjednici Doma naroda BiH i poskupljenju goriva, Karamehić-Abazović je naglasila da su procedure sazivanja sjednica jasne, ali se namjerno opstruiraju. Prema njenim riječima, predsjedavajući, ukoliko postoji dovoljan broj potpisa zastupnika, moraju sazvati sjednicu. Međutim, Dragan Čović (HDZ BiH) i Nikola Špirić (SNSD) ometaju ovaj proces izmišljajući nepostojeće propise i time zloupotrebljavaju poslovnik.
Na dnevnom redu nije samo Prijedlog dopune Zakona o akcizama BiH, na koji delegati SNSD-a i HDZ-a oklijevaju dati podršku, već čekaju i mnogi drugi zakoni. Više od stotinu različitih zakonskih izmjena i dopuna čeka na odobrenje od strane šest zastupnika iz HDZ-a i SNSD-a.
Energetski Izazovi i CBAM
Karamehić-Abazović je upozorila na moguće sankcije zbog neizglasavanja zakona o tržištu električne energije u Domu naroda BiH, što prijeti ekonomskom položaju BiH u kontekstu uvođenja CBAM-a (Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama). Ometanja dolaze, kako tvrdi, jer je sjedište predloženo u Brčkom umjesto Mostara, što Čović ne odobrava.
Kritizirala je HDZ-ovu odluku protiv povećanja carina na uvoz čelika, što ugrožava egzistenciju 11.000 radnika povezanih sa Željezarom Zenica. Ona je istakla da je 28 kompanija, čiji identitet nije poznat javnosti, utjecalo na ovu odluku, ali se ne zna koliko zaposlenih te kompanije imaju u poređenju s radnicima u Zenici.
Opstrukcije Budžeta i Fiskalna Politika
Kao predsjednica Komisije za finansije i budžet BiH, Karamehić-Abazović je objasnila zastoje u donošenju budžeta. Vijeće ministara je navelo da budžet neće biti usvojen bez Globalnog fiskalnog okvira, što nije zakonska obaveza. Zora Vidović, ministrica finansija RS, još nije glasala o prihvatanju tog dokumenta, što predstavlja dodatnu opstrukciju.
Uprava za indirektno oporezivanje, pod vođstvom Srđana Amidžića, ne stavlja na dnevni red Pravilnik o primjeni izmjena zakona o PDV-u, što bi omogućilo povrat poreza na prvu nekretninu. Istovremeno, Amidžić zanemaruje potrebu za poravnanjima između entiteta, gde Federacija BiH prebacuje više sredstava nego Republika Srpska.
SNSD-ova Strategija i Državna Imovina
Karamehić-Abazović je opisala strategiju SNSD-a kao pokušaj da zakoče državne institucije kako bi ih prikazali nesposobnim. Istakla je da uprkos njihovim naporima, budžet BiH se progresivno povećavao, što je postignuće na koje su ponosni.
Ona se nada rješenju pitanja državne imovine u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne na entitetskom nivou. Naglasila je potrebu da se SNSD povinuje pritiscima međunarodne zajednice i da sve političke stranke moraju biti uključene u ovaj proces kako bi se zaštitili interesi BiH i njenih građana.
Političke Koalicije i Vanjskopolitički Potezi
Komentirajući moguće koalicije između SDA, SNSD-a i HDZ-a, kao i vanjskopolitičko lobiranje, Karamehić-Abazović je istakla promjenu u retorici SDA prema SNSD-u. Naglasila je da je Trojka spremna učiniti sve da zemlju pomakne naprijed, čak i po cijenu izbora, odbacujući optužbe za izdaju.
Osvrnula se na Milorada Dodika, naglašavajući da njegovi vanjskopolitički potezi nisu rezultat poklona niti lobiranja, već ustupak institucijama BiH. Dodik je, prema njenim riječima, morao povući zakone koji ugrožavaju državu i priznati institucije BiH, što su ključni ustupci koji su mu donijeli “malu nagradu”.
Ova detaljna analiza situacije pruža uvid u složene političke odnose unutar BiH, naglašavajući potrebu za dijalogom i kompromisom kako bi se osigurala bolja budućnost za sve njene građane.