Novinar i politički komentator Dragan Bursać smatra da su rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini pokazali značajne razlike u političkom opredjeljenju birača širom zemlje. Dok su SNSD i HDZ zadržali snažnu podršku u sredinama u kojima tradicionalno imaju dominantno biračko tijelo, bošnjački birači pokazali su znatno veću sklonost mijenjanju političkih opcija.

Prema Bursaćevoj ocjeni, Trojka je na izborima pretrpjela ozbiljan udarac zbog nezadovoljstva radom vlasti, dok je SDA potvrdila status najjače pojedinačne stranke. Istovremeno, Stranka za BiH i njen lider Semir Efendić mogli bi imati značajnu ulogu u pregovorima o formiranju vlasti.

Različite političke slike u BiH

Bursać ističe da su rezultati u većinski bošnjačkim sredinama pokazali izražen politički pluralizam. Birači su, kako navodi, tokom izbora mijenjali podršku različitim opcijama, od desnice do ljevice.

Za razliku od toga, u sredinama u kojima dominiraju hrvatsko ili srpsko biračko tijelo, politička slika je znatno homogenija. SNSD i HDZ ostvarili su uvjerljive rezultate u područjima gdje imaju snažnu tradicionalnu podršku.

Takvu razliku Bursać vidi kao svojevrsni paradoks. Dok je u jednom dijelu zemlje prisutan širok izbor političkih opcija, upravo taj pluralizam može dovesti do složenijih pregovora i potrebe za većim brojem kompromisa prilikom formiranja vlasti.

Trojka dobila jasnu poruku birača

Govoreći o rezultatima Trojke, Bursać ih je opisao kao kaznu birača.

Prema njegovom mišljenju, razlog nije prvenstveno ideološke prirode, budući da unutar Trojke postoje različite političke i programske orijentacije. Smatra da su građani prije svega ocjenjivali konkretne rezultate vlasti i rad političara.

Dio birača, smatra Bursać, nije pronašao opciju za koju bi želio glasati. Zbog toga su neki odlučili ostati kod kuće, što također vidi kao svojevrsnu izbornu poruku.

Posebno je ukazao na političare koji su veliki dio svog javnog djelovanja gradili kroz konflikte i prepucavanja na društvenim mrežama. Rezultati pojedinih takvih kandidata, prema njegovoj ocjeni, pokazali su da birači ipak prave razliku između online vidljivosti i stvarne političke podrške.

SDA ostvarila snažan rezultat, ali Izetbegović nije dobio istu podršku

Bursać smatra da je SDA na izborima pokazala značajnu organizacijsku snagu. Prema njegovoj interpretaciji, birači su toj stranci dali snažnu podršku i poslali poruku da žele politički zaokret.

Međutim, rezultat Bakira Izetbegovića u utrci za člana Predsjedništva BiH pokazuje da podrška SDA ne znači automatski i podršku njenom predsjedniku.

Bursać zato smatra da bi stranačko rukovodstvo trebalo ozbiljno analizirati ovu razliku. Birači su, prema njegovom tumačenju, istovremeno pokazali da žele snažnu SDA, ali i da postoje određene granice njihove podrške aktuelnom rukovodstvu.

Ključno pitanje za stranku sada je da li će SDA svoj budući politički pravac vezati isključivo za Izetbegovića ili će pokušati napraviti širi zaokret.

Bećirovićev rezultat nije isto što i rezultat SDP-a

Bursać je odvojeno posmatrao i rezultate Denisa Bećirovića i SDP-a.

Bećirović je osvojio novi mandat u Predsjedništvu BiH, ali Bursać upozorava da njegov rezultat ne treba automatski pripisivati SDP-u. Dio birača mogao je podržati Bećirovića prvenstveno kako bi spriječio pobjedu nekog drugog kandidata, bez obzira na vlastitu stranačku pripadnost.

Zbog toga, prema njegovom mišljenju, broj glasova koje je dobio Bećirović ne predstavlja preciznu sliku podrške SDP-u.

Istovremeno, Bursać smatra da su SDP, Trojka i šire lijevo orijentisane političke opcije ipak pretrpjele ozbiljan izborni pad.

Efendić i Stranka za BiH mogli bi odlučivati o vlasti

Jedan od najvažnijih aktera nakon izbora, prema Bursaćevoj procjeni, jeste Semir Efendić i njegova Stranka za BiH.

Bursać smatra da SBiH zbog rasporeda mandata i izbornih rezultata može postati ključna za formiranje različitih većina. Upravo zato Efendića vidi kao političara koji trenutno ima značajnu pregovaračku poziciju.

Iako je SDA ostvarila vrlo snažan rezultat, to samo po sebi ne garantuje da će uspjeti formirati vlast. Za većinu će biti potrebni partneri, a SBiH bi mogla biti jedna od stranaka oko koje će se voditi ključni pregovori.

Prema Bursaćevoj procjeni, Efendićeva stranka mogla bi biti zanimljiva i dosadašnjim partnerima Trojke ukoliko žele zadržati vlast, ali i drugim političkim blokovima koji budu pokušavali formirati novu većinu.

Prve Efendićeve reakcije nakon zatvaranja birališta Bursać vidi kao pokazatelj nezadovoljstva dosadašnjim načinom upravljanja, ali ne i kao definitivno opredjeljenje za buduću koaliciju.

Nema očekivanja velikih iznenađenja

Bursać ne očekuje dramatične preokrete u postizbornim pregovorima, ali smatra da će konačan raspored vlasti zavisiti od sposobnosti stranaka da sastave potrebne većine.

Jedna od mogućnosti je nastavak saradnje Trojke uz uključivanje novih partnera. Druga je pokušaj SDA da oko sebe okupi dovoljan broj stranaka i formira nove većine.

Posebno značajnu poziciju, prema njegovoj procjeni, zadržat će HDZ i SNSD. Bursać smatra da bi bilo iznenađujuće da bilo koja od te dvije stranke bude potpuno izostavljena sa nivoa vlasti na kojem tradicionalno ostvaruje snažan utjecaj.

Moguće nove političke blokade

Bursać se osvrnuo i na političke izazove koji bi mogli obilježiti naredni period. Kao jedan od potencijalno važnih problema vidi mogućnost novih blokada i ponovno otvaranje pitanja ustavnih i izbornih reformi.

Istakao je da podržava građansku i multietničku Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi svi građani imali jednaka prava bez obzira na teritoriju na kojoj žive.

Ipak, smatra da izborni rezultati mogu predstavljati signal da se dosadašnji politički koncepti mijenjaju. Prema njegovoj procjeni, moguće je da će se u narednom periodu pojaviti nove političke inicijative i drugačiji modeli političkog djelovanja.

U tom kontekstu, Bursać očekuje da bi tema trećeg entiteta, odnosno eventualnog formiranja nove izborne jedinice, mogla postati konkretnija nego što je bila ranije.

Prema njegovoj procjeni, pitanje koje je godinama uglavnom bilo dio političke retorike moglo bi u narednom periodu dobiti konkretniju političku dimenziju.