Zašto se stanovništvo Bosne i Hercegovine sve više naoružava: Razumijevanje straha i nepovjerenja
Ova tema izaziva značajnu pažnju javnosti i otvara važna pitanja.
U posljednjih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina svjedoči značajnom porastu u broju legalno registrovanog oružja. Dok broj ilegalnog oružja ostaje nepoznat, ali se procjenjuje na stotine hiljada, stručnjaci upozoravaju na duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema državnim institucijama i sistemske propuste koji doprinose ovoj zabrinjavajućoj pojavi. Ovaj članak razmatra šta se dešava, šta to znači za zemlju, te pruža širi kontekst ovog fenomena.
U Bosni i Hercegovini, posjedovanje oružja je postalo sve češće, s dramatičnim povećanjem broja legalno registrovanog oružja u posljednjih pet godina. Prema podacima Koordinacionog odbora, u 2025. godini zabilježen je rast od preko 91 hiljade legalno registrovanih komada oružja u odnosu na 2020. godinu. Sada je registrovano preko 372 hiljade komada legalnog oružja, što znači da je svaki deseti stanovnik naoružan. Od ovih vlasnika, 98 posto su muškarci.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Nermin Pećanac, ističe razne razloge za ovaj trend, uključujući strah, svakodnevni stres i čak ego, ali naglašava da je glavni uzrok nepovjerenje u državni sistem i sigurnosni sektor. “Definitivno, kad vi na dnevnoj bazi čitate šta se sve dešava, onda možete ljude i razumjeti,” dodaje Pećanac.
Porast broja naoružanih građana ima značajne implikacije za sigurnost i društvenu stabilnost u Bosni i Hercegovini. Sociolog Vladimir Vasić naglašava da je oružje duboko ukorijenjeno u istoriju regiona, što doprinosi njegovom prihvatanju u društvu. Vasić upozorava na zloupotrebu i legalizaciju oružja na grub način, što dodatno udaljava ljude jedne od drugih. “To je nešto što je strašno, ali činjenica je da kad pojedinci kažu da se osjećaju nesigurno i ne vjeruju sistemu, to bi trebao da bude alarm za nadležne,” kaže Vasić.
Prema sigurnosnim stručnjacima, većina krivičnih djela u zemlji počinjena je nelegalnim oružjem, čiji je broj procijenjen na čak 800 hiljada komada. Postoje i zloupotrebe legalnog oružja, što ukazuje na potrebu za češćim i rigoroznijim kontrolama onih koji posjeduju dozvole. Vasić naglašava potrebu za boljim ljekarskim i psihološkim testiranjima prilikom izdavanja dozvola za oružje.
Fenomen ubrzanog naoružavanja u Bosni i Hercegovini ne može se posmatrati izolovano. On je duboko ukorijenjen u istorijskim, političkim i društvenim faktorima koji oblikuju svakodnevni život u zemlji. Naslijeđe rata i kontinuirane političke tenzije doprinose osjećaju nesigurnosti. Osim toga, ekonomska nestabilnost i visoka stopa nezaposlenosti dodatno pojačavaju osjećaj straha i nepovjerenja među građanima.
Strategija za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH za narednih pet godina ima za cilj smanjenje ilegalnog oružja i jačanje kontrole nad legalnim naoružanjem. Međutim, implementacija takvih mjera zahtijeva sveobuhvatan pristup koji će adresirati uzroke nepovjerenja i straha u društvu. To uključuje jačanje sigurnosnih institucija, poboljšanje ekonomskih prilika i promovisanje dijaloga i pomirenja među različitim etničkim i političkim grupama.
Bosna i Hercegovina se suočava s izazovom koji nadilazi jednostavno pitanje kontrole oružja. Rješenja moraju biti sveobuhvatna i usmjerena na izgradnju povjerenja u institucije, stvaranje sigurnijeg okruženja i promovisanje kulture nenasilja. Samo kroz zajedničke napore na svim nivoima društva, od pojedinaca do vladajućih struktura, može se postići dugoročna stabilnost i sigurnost za sve građane.
Pročitajte i: Još vijesti