Naftna kriza i Iran destabiliziraju berze širom svijeta
U protekloj sedmici, većina svjetskih berzi zabilježila je pad vrijednosti dionica zbog neprekidne krize na Bliskom istoku. Investitori su zabrinuti da bi rast cijena nafte mogao podstaći inflaciju, što bi dodatno usporilo globalni ekonomski rast.
Na Wall Streetu, Dow Jones indeks je pao za 0,9 posto, završivši na 45.166 bodova. S&P 500 indeks je izgubio 2,1 posto, spustivši se na 6.368 bodova, dok je Nasdaq zabilježio pad od 3,2 posto, završivši na 20.948 bodova. Ovi indeksi su već petu sedmicu uzastopno u padu, a Dow Jones i Nasdaq su dospjeli u korektivno područje, što znači pad od preko 10 posto u odnosu na njihove rekordne vrijednosti. Ovakva situacija je rezultat velikih fluktuacija cijena nafte uzrokovanih neprestanim sukobima na Bliskom istoku.
U međuvremenu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, prošle sedmice je izjavio da Iran mora pristati na dogovor o okončanju rata, inače će napadi SAD-a i Izraela postati intenzivniji. Iran je, s druge strane, odbacio američki prijedlog za prekid borbi kao “jednostran i nepravedan”. Uz nekoliko izuzetaka, Iran i dalje ne dozvoljava prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što održava cijene nafte na visokim razinama.
Zbog nejasne situacije, berzovni indeksi su nestabilni, s velikim dnevnim oscilacijama. Jedan dan investitori očekuju smirivanje sukoba, što dovodi do rasta indeksa, dok već sljedeći dan dolazi do naglog pada. Doug Beath, strateg u kompaniji Wells Fargo Investment Institute, navodi da tržište oscilira zbog mnoštva kontradiktornih signala i nesigurnosti oko toga s kim Trump zapravo pregovara.
Investitori su posebno zabrinuti da bi visoke cijene nafte mogle izazvati inflaciju, na što su upozorile centralne banke. Zbog toga su splasnule nade da će američki Fed smanjiti kamatne stope ove godine. Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, očekivalo se da će Fed smanjiti kamate dva puta za po 0,25 postotnih bodova, što je bila ključna poluga za rast cijena dionica. Međutim, sada se više ne očekuje smanjenje kamata Feda u ovoj godini.
Na evropskim berzama, trgovanje je također bilo nesigurno, ali većina indeksa ipak je blago porasla. Londonski FTSE indeks porastao je za 0,5 posto, dosegnuvši 9.967 bodova, dok je pariški CAC ojačao za 0,4 posto, završivši na 7.701 bod. Frankfurtski DAX je, međutim, oslabio za 0,4 posto, spustivši se na 22.300 bodova.